Dana 4. prosinca 2024. g., u prostorima CISOK centra Krapina, održan je radni sastanak Regionalnog partnerstva za praćenje i procjenu potreba, posebno deficitarnih zanimanja na tržištu rada Krapinsko-zagorske županije.

Na sastanku su prisustvovali predstavnici članova Regionalnog partnerstva: Krapinsko-zagorske županije, HGK ŽK Krapina, Obrtničke komore KZŽ i HZZ PU Krapina.

Na temelju Vladine Uredbe o praćenju, analizi i predviđanju potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima, te izrade i uzimanja u obzir preporuka za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja Regionalno partnerstvo razmatralo je preporuke za područje Krapinsko-zagorske županije za čiju izradu je zadužen HZZ PU Krapina.

Kod izrada preporuka uzimaju se u obzir statistički podaci o iskazanim potrebama poslodavaca za pojedinim zanimanjima i relativni pokazatelji o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile (brzina zapošljavanja, stopa zapošljavanja), uvid dobiven posredovanjem, te uvid u upisne kvote (srednje škole i visoko obrazovanje).

Na osnovnu procjena članova partnerstva definirane su liste obrazovnih programa u kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata, odnosno obrazovnih programa u kojima treba smanjiti broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata za 2025. godinu.

Attachments:

Preporuke za 2025_PU Krapina.pdf

[ ]

61 Kb

Dana 30. studenoga 2024.  na 16. Večeri obrtnika u Velikom Trgovišću proslavljeni su trud, zajedništvo i uspjehe  članova Udruženja obrtnika grada Zaboka..

Ovom slavlju prisustvovali su župan Krapinsko-zagorske županije g. Željko Kolar, predsjednik Hrvatske obrtničke komore g. Dalibor Kratohvil, gradonačelnik grada Zaboka g. Ivan Hanžek, načelnik općine Veliko Trgovišće

g. Robert Greblički, potpredsjednik Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije g. Dragutin Ulama, predsjednik Obrtničke komore Zagreb i potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore g. Antun Trojnar, predsjednik Udruženja obrtnika grada Zaprešića i potpredsjednik Obrtničke komore Zagreb g. Davor Pismarović, predsjednik Udruženja prijevoznika Zagreb g. Zdravko Bubnić, pročelnik Sekcije krojača, krznara, klobučara-kapara i kišobranara u Udruženju obrtnika grada Zagreba g. Tomislav Kuna, pročelnik Porezne uprave-Ispostava Krapinsko-zagorske županije g. Petar Vrančić kao i svi ostali gosti iz ostalih Udruženja obrtnika OKKZŽ.

Ovom prigodom uručena su slijedeća priznanja Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije:

-Za 20 godina uspješnog rada: Mladen Ovčarić, Rajko Kanceljak i Siniša Borovčak

-Za 25 godina: Branko Kotarski, Damir Blažinić, Danijel Dremović (obiteljski obrt), Josip Juranić i Zvjezdana Kolar

-Za 30 godina: Dražen Petek, Ivan Burić, Ivica Kušt, Mario Očić, Mladen Sinković, Rosana Belošević, Slavko Vrček i Žarko Franjčec

-Za 35 godina: obrt Šipek za pranje i čišćenje odjeće ( Dijana Stanić) i Petar Knezić

-Za 40 godina: Damir Meglić, Stolarija Meglić (obiteljski obrt)

-Za 50 godina: Ivica Deak, Klesarstvo Deak (obiteljski obrt)

-Za 55 godina: Miljenko Celjak, Celjak obrt za transport i trgovinu (obiteljski obrt)

Obrtnik Dario Smodila dobitnik je Povelje Hrvatske obrtničke komore za izniman doprinos i razvoj obrtništva i obrtničkih institucija.

Završno, uručena je zahvala dugogodišnjoj tajnici Kseniji Fiorencis koja je svojim predanim radom ostavila neizbrisiv trag u Udruženju obrtnika grada Zaboka.

Marta Čaržavec, voditeljica protokola zaključila je proslavu navodom „Budite i dalje jedni drugima potpora kako bismo zajedno gradili društvo u kojem obrtništvo ima veliku i važnu ulogu.“

Dana 26. studenog  2024. godine održana je 3. sjednica Ceha tekstilaca Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije, na kojoj se raspravljao sljedeći DNEVNI RED: Verifikacija Zapisnika sa 1. sjednice Ceha tekstilaca Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije, Aktivnosti OKKZŽ u 2024. godini, Prijedlog Programa rada Ceha tekstilaca OKKZŽ za 2025. godinu i Pitanja i prijedlozi.

Umjesto na 50.000 EUR, kako je najavljivano, prag za ulazak u sustav PDV-a bit će povećan na iznos od 60.000 EUR.

Hrvatska obrtnička komora pozdravlja takvu promjenu i zahvaljuje Vladi RH i Ministarstvu financija na razumijevanju potreba hrvatskih obrtnika. Ovakvo porezno relaksiranje i rasterećenje uvelike će doprinijeti očuvanju i jačanju poslovanja i konkurentnosti najmanjih gospodarskih subjekata – obrtnica i obrtnika, a posebno za one u paušalnom oporezivanju jer su ovime stvoreni preduvjeti za otvaranje novog paušalnog razreda.

Naime, HOK se kontinuirano zalaže za smanjenje poreznog opterećenja i povećanja praga za ulazak u sustav PDV-a svim formalnim i neformalnim kanalima ostvarivanja dijaloga. Samo prošloga tjedna upućeno je gotovo 100 zahtjeva za rasterećenje gospodarstva nadležnim tijelima. Najveći broj zahtjeva upućen je Ministarstvu financija, njih 61.

Samo neki od zahtjeva su rad u obrtu na nepuno radno vrijeme priznati u radni staž te omogućiti rad obrta uz mirovinu, rasterećenje izdavanja radnih dozvola, uvođenje vaučera za povremene poslove, ograničenje rada radnika, a ne trgovaca na 16 nedjelja, bolju razmjenu podataka među državnim institucijama, smanjenje svih propisanih kazni, oslobođenje plaćanja poreza na dohodak mladim obrtnicima, ukidanje obveze poslodavca o provedbi ovrhe, neoporezivi dodatak za sportske aktivnosti radnika i smanjenje bolovanja na teret poslodavaca na 14 dana.

„Ovo je jedna od ključnih uloga Komore – pred zakonodavcem zastupati interese našeg članstva, uporno i kontinuirano. Izuzetno sam zadovoljan uvažavanjem ovog našeg zahtjeva, odrazit će se pozitivno na velik broj hrvatskih obrtnika. S obzirom na to da Vlada pokazuje sluh za probleme obrtništva, nastavit ćemo kroz dijalog snažno zastupati brojna druga rješenja za probleme koji muče obrtnike. Posljednja naša inicijativa – 100 zahtjeva za unapređenje i rasterećenje gospodarstva upućena prošloga tjedna - potvrda su toga i zalagat ćemo se za svaki od njih. Na raspolaganju smo za razmjenu mišljenja i iskustva s ciljem ukidanja postojećih nepotrebnih, preopširnih obveza“, ističe predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.

Informacije o posljednjim zahtjevima HOK-a za rasterećenje gospodarstva pronađite na poveznici.

Poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika dužni su zaposliti, na primjerenom radnom mjestu, u primjerenim radnim uvjetima, određeni broj osoba s invaliditetom, ovisno o ukupnom broju zaposlenih radnika i djelatnosti koju obavljaju.

Obveza kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom ne odnosi se na:

• predstavništva stranih osoba,
• strana diplomatska i konzularna predstavništva,
• integrativne radionice i zaštitne radionice,
• poslodavce u sektoru proizvodnje tekstila, odjeće, kože, drva i namještaja i
• novoosnovane poslodavce (oslobođeni su u razdoblju od 24 mjeseca od dana upisa u odgovarajući registar odnosno dana ustrojavanja prema posebnom propisu).

Obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom poslodavac može ispuniti tako da ima zaposlen propisan broj osoba s invaliditetom upisanih u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom i/ili zamjenskom kvotom:

• primanjem na praksu učenika s teškoćama u razvoju ili studenata s invaliditetom,
• primanjem na praksu rehabilitanata u sklopu profesionalne rehabilitacije,
• sklapanjem ugovora o obavljanju studentskog posla sa studentom s invaliditetom,
• primanjem osoba s invaliditetom na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa,
• sklapanjem ugovora o poslovnoj suradnji s osobom s invaliditetom koja se samozapošljava,
• sklapanjem ugovora o poslovnoj suradnji sa zaštitnim i integrativnim radionicama, kao i s trgovačkim društvima, zadrugama i udrugama u kojima više od polovice radnika čine osobe s invaliditetom,
• stipendiranjem redovnog školovanja osoba s invaliditetom.