Dan rješavanja sukoba globalni je događaj koji se obilježava se od 2005. godine radi popularizacije koncepta mirnog rješavanja sukoba i povećanja svijesti o raznim dostupnim mirnim metodama rješavanja konflikata i sukoba.

Osvještavanje i edukacija o prikladnim načinima rješavanja sukoba doprinosi osobnom rastu, unaprjeđenju međuljudskih odnosa i u konačnici kvalitetnijem i zdravijem društvu.

U skladu s globalnim trendovima i zakonodavnim reformama Hrvatska obrtnička komora (HOK) je dugi niz godina poticatelj, edukator i promotor alternativnog načina rješavanja sporova putem dva neovisna tijela Suda časti i Centra za mirenje.

Posljedice sukoba do kojeg dođe pri poslovanju mogu biti teške, financijski pogubne ako ih se ne rješava pravovremeno te na brz i efikasan način npr. pregovaranjem, posredovanjem, predlaganjem rješenja, medijacijom ili na drugi način koji može biti alternativa redovnom sudskom postupku.

Za razliku od uobičajenog formalnog sudskog postupka u kojem se stranke bore da budu u pravu i da pobjede jedni druge, u postupku medijacije cilj je naći zajedničko prihvatljivo, brzo i učinkovito rješenje koje je u obostranom interesu.

Na Centru za mirenje pri HOK-u u pronalasku takvog rješenja pomažu educirani medijatori s Liste medijatora Centra. U postupku medijacije stranke biraju svog medijatora, osobu od povjerenja koja pomaže da prekinutu komunikaciju, svađu i nerazumijevanje zamijene slušanjem, razumijevanjem i obnavljanjem povjerenja.

Na Sudu časti HOK-a, u prvoj fazi postupka (prethodni postupak mirenja), strankama pomaže educirano osoblje Suda, tajnik Suda ili ovlašteni djelatnik u područnoj obrtničkoj komori ili udruženju obrtnika, kako bi pronašli zajedničko, prihvatljivo rješenje koje će rezultirati sklapanjem nagodbe koja je izjednačena s pravomoćnom sudskom presudom.

Članovi Hrvatske obrtničke komore u slučaju spora sa svojim poslovnim partnerom, potrošačem, državom i slično mogu se obratiti jednom od tijela za alternativno rješavanje sporova. Više na HOK - Usluge rješavanja sporova

U „Narodnim novinama“ broj 115/2023 od 6. listopada 2023. godine objavljen je Pravilnik o provedbi Programa potpore malim mljekarama za nadoknadu troškova sabiranja mlijeka donesen Odlukom Vlade Republike Hrvatske 31. kolovoza 2023. godine.

Obavještavamo sve zainteresirane podnositelje da Pravilnik stupa na snagu 14. listopada 2023. godine. Rok za podnošenje zahtjeva završava 28. listopada 2023. godine.

Zahtjev se podnosi Agenciji za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju na obrascu Zahtjeva za potporu.

Preporučenom pošiljkom na adresu: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Ulica grada Vukovara 269d, 10 000 Zagreb s naznakom: „Potpora za male mljekare“.

Uz Zahtjev za potporu podnositelj prilaže:

• popunjenu i ovjerenu Izjavu o poslovnim subjektima koji su međusobno povezani vlasničkim ili drugim odnosima, ili
• popunjenu i ovjerenu Izjavu da nemaju poslovnih subjekata koji su međusobno povezani vlasničkim ili drugim odnosima,
• popunjenu i ovjerenu Izjavu o primljenim potporama za podnositelja i sve njegove povezane subjekte (ako ih ima)

Obrasce Zahtjeva te Izjave objavljuje Agencija za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju za svojim službeni stranicama: https://www.apprrr.hr/program-potpore-malim-mljekarama-za-nadoknadu-troskova-sabiranja-mlijeka/

Cilj Programa je pružanje financijske pomoći subjektima koji su suočeni s problemima uzrokovanim povećanjem troškova goriva koji sudjeluju s visokim udjelom u troškovima njihovog poslovanja te uzrokuju značajno povećanje troškova sabiranja i transporta sirovog mlijeka od isporučitelja do objekata za preradu. Zbog iznimno velikog povećanja cijene goriva, subjekti u sabiranju i transportu mlijeka dovedeni su u situaciju manjka likvidnosti i generiranja gubitaka.

Dodjelom potpore zadržala bi se postojeća razina proizvodnje i prerade kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka te omogućio nastavak rada malih mljekara, a samim time i očuvala proizvodnja mlijeka na malim gospodarstvima u Republici Hrvatskoj.

Zajedničkom suradnjom Hrvatske banke za obnovu i razvitak, Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju uveden je novi program kreditiranja Obrtna sredstva za poljoprivredu i preradu.

Program je namijenjen hrvatskim poljoprivrednicima i prerađivačima koji su se suočili s poteškoćama uslijed krize nastale radi ruske agresije na Ukrajinu te su im na ovaj način osigurana povoljnija sredstva za kreditiranje likvidnosti i neometani nastavak poslovanja.

Kredite iznosa od 100.000 do 250.000 eura odobravat će izravno HBOR uz fiksnu kamatnu stopu od 0,5% godišnje, bez obveze plaćanja naknada koje se uobičajeno naplaćuju prilikom odobrenja kredita, te uz osiguranje kredita zadužnicama korisnika kredita, uz rok otplate do 5 godina (uključujući poček do 12 mjeseci).

Sredstva kredita mogu se koristiti za otklanjanje nestabilnosti u odvijanju proizvodnje i financiranje tekućeg poslovanja (priprema proizvodnje, sirovina i materijal, ostali proizvodni troškovi, troškovi radne snage, podmirenje obveza prema dobavljačima i ostali opći troškovi tekućeg poslovanja). Ne mogu se financirati  kreditne obveze prema poslovnim bankama i drugim financijskim institucijama, PDV kao ni refinancirati postojeći krediti.

Zahtjevi za kredit mogu se podnijeti od 2. listopada 2023. godine, a Program će biti dostupan korisnicima do 31. prosinca 2023. do kada je krajnji rok za ugovaranje kredita s korisnicima ovog Programa.

Više informacija pročitajte ovdje.

Ceh trgovaca Hrvatske obrtničke komore uputio je traženje Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja da cijene proizvoda unutar posljednjeg paketa mjera ograniče na način da postave granicu za visinu marže subjekata, a ne finalnu cijenu proizvoda. Upozoravaju da na ovaj način ograničene cijene onemogućavaju konkurentnost malih trgovaca koji ne mogu imati iste nabavne cijene kao trgovački lanci.

Naime, neki proizvodi koji su obuhvaćeni Vladinom Odlukom o ograničavanju cijena imaju veću nabavnu cijenu od one finalne maksimalne koja je propisana Odlukom. Mali trgovci su na ovaj način stavljeni još u nepovoljniji položaj u odnosu na velike trgovačke lance koji imaju puno manje nabavne cijene. Tako pojedini mali trgovci odlučuju povući pojedine proizvode obuhvaćene Odlukom s polica, jer trpe izravne gubitke imajući ih u ponudi. Također, situacija u kojem je finalna cijena proizvoda manja od nabavne protivna je samom Zakonu u trgovini koji u članku 64. nepoštenim trgovanjem osobito smatra „prodaju robe ispod njezine nabavne cijene s porezom na dodanu vrijednost“.

Iz navedenog razloga, Hrvatska obrtnička komora je stava kako je potrebno izmijeniti Odluku o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda u trgovini na način da se trgovcima ograniči marža na pojedine proizvode, a ne finalne cijene proizvoda.

Također, Komora je prethodno u dopisu Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja još jednom uputila zahtjev da se svakom obrtniku odnosno poduzetniku omogući da potpuno samostalno i bez ograničenja određuje radno vrijeme svojeg prodajnog objekta. Naglasak je stavljen na obrtnike koji posluju na grobljima i svetištima vezanima uz crkve te suvenirnicama, a koji su poslovni i tržišno orijentirani upravo na dane kada građani u najvećoj mjeri posjećuju spomenuta mjesta – na nedjelje i blagdane. Naime, groblja i svetišta nisu obuhvaćena izuzecima od primjene ograničenja rada nedjeljom te im preostaje mogućnost odabira 16 nedjelja godišnje za rad, čime njihovi opstanak i poslovanje postaju upitni jer se kod ove vrste prodaje ne može očekivati prelijevanje prometa u druge dane u tjednu.

Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj objavilo je vijest o novim smanjenim graničnim vrijednostima za nitrite i nitrate kao prehrambene aditive koje je usvojila Europska komisija 6. listopada.

Nove granične vrijednosti određene su na temelju stroge znanstvene procjene koju je provela Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) s namjerom da hrana na tržištu EU-a bude što sigurnija za potrošače i da ih se zaštiti od karcinogenih tvari u okviru mjera Europskog plana za borbu protiv raka. Kako navodi Komisija, tim znatno smanjenim graničnim vrijednostima štiti se od patogenih bakterija (npr. Listeria, Salmonella, Clostridia), a ujedno se i smanjuje izloženost nitrozaminima, od kojih su neki kancerogeni.

Povjerenica Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane Stella Kyriakides izjavila je kako građani Europske unije s pravom očekuju  sigurnost hrane te pozvala prehrambenu industriju da što prije provede nova pravila i da, kad god je to moguće, dodatno smanji udio tih tvari u hrani kako bi se zaštitilo zdravlje građana.

Novim strožim ograničenjima uzimaju se u obzir raznolikost proizvoda i uvjeti njihove proizvodnje, a industriji i manjim proizvođačima se daje jasna poruka da je vrijeme za uklanjanje nitrita i nitrata u hrani širom Europske unije i duž cijelog prehrambenog lanca. Kako je navedeno, subjekti u poslovanju s hranom imat će dvije godine da se prilagode novim graničnim vrijednostima.

Uredba Europske komisije 231/2012 u pogledu prehrambenih aditiva nitrita (E 249–250) i nitrata (E 251–252) stupa na snagu 26. listopada i možete joj pristupiti ovdje.

Više detalja o aditivima možete pronaći ovdje, a o Europskom planu za borbu protiv raka ovdje.