Od 1. siječnja 2023. na snagu je stupila obveza vođenja e-građevinskog dnevnika, čime je građevinski sektor prešao na nova pravila rada (digitalizacija), a za sve sudionike ključna je postala nova platforma za digitalno vođenje procesa gradnje.

Zbog toga, Hrvatska obrtnička komora je tijekom studenoga i prosinca 2022. godine u suradnji s Agencijom za komercijalnu djelatnost (AKD) organizirala mogućnost predaje zahtjeva za izdavanje vjerodajnica temeljem kojih će majstori pristupati e-dnevniku u Područnim obrtničkim komorama, diljem Republike Hrvatske.

Uzimajući u obzir ovu promjenu u poslovanju obrtnika i poduzetnika, Hrvatska obrtnička komora sada je s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine dogovorila održavanje edukacije na kojoj će biti pojašnjene funkcionalnosti aplikacije eGrađevinski dnevnik te će se prisutni upoznati s načinima i mogućnostima korištenja eGrađevinskog dnevnika.

Edukacija će biti održana u prostorijama Hrvatske obrtničke komore u Zagrebu (mala dvorana), Ilica 49, u utorak, 17. siječnja 2023. godine s početkom u 10 sati. Prijenos predavanja svi zainteresirani moći će pratiti i na Youtube kanalu Hrvatske obrtničke komore, kao i na Facebook stranici HOK-a. Isto tako, snimka predavanja bit će dostupna naknadno na našim kanalima.

Za dodatne informacije možete nam se javiti na e-mail:  Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript ili broj: 01/48 06 619.

Podsjećamo da su obrtnici obveznici paušalnog oporezivanja dohotka krajem svake godine, a sada najkasnije do 16. siječnja 2023. godine, dužni predati godišnje izvješće o ostvarenom dohotku za 2022. godinu na Obrascu PO-SD.

Ako je obrtnik tijekom godine obavljao zajedničku djelatnost obrta, obvezan je kao nositelj zajedničke djelatnosti također do 16. siječanja 2023. dostaviti Obrazac PO-SD-Z, ali i obrazac PO-SD kao i svaki supoduzetnik u tom zajedničkom obrtu. U tom slučaju, u Obrascu PO-SD, nositelj i supoduzetnik iskazat će samo svoj udio u zajednički ostvarenom dohotku, te time podmiriti i samo udio u paušalnom porezu na dohodak, sukladno zahtjevu Hrvatske obrtničke komore.

Podsjećamo da obrtnik „paušalist“ u svrhu oporezivanja porezom na dohodak vodi samo evidenciju o prometu Obrazac KPR, u kojem je obvezan evidentirati sve iznose naplaćene u gotovini i bezgotovinskim putem.

Izvješćem o ostvarenim primicima na Obrascu PO-SD, utvrdit će se je li obveznik ostvario veći ili manji dohodak od utvrđenog u rješenju. Eventualno utvrđeno dugovanje kao razliku godišnjega paušalnog poreza porezni je obveznik dužan platiti s danom podnošenja izvješća, a eventualno utvrđenu preplatu porezni obveznik može zatražiti kao povrat na svoj poslovni račun ili koristiti za buduće akontacije.

Podsjećamo obveznike da se primljene potpore Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za samozapošljavanje, ne evidentiraju u Obrascu PO-SD jer se primljene potpore smatraju neoporezivim primitkom, a ne primitkom od samostalne djelatnosti.

Razlika manje uplaćenog paušalnog  poreza uplaćuje se na uplatni račun poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak grada / općine prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu obrtnika, uz oznaku modela uplate HR 68, brojčane oznaka poreza na dohodak koji se utvrđuje paušalno – 1449 te OIB-a fizičke osobe.

PO-SD i PO-SD-Z obrasci ispunjavaju se i predaju u valuti kuna.

U prilogu - Obrazac PO-SD i Obrazac PO-SD-Z

Attachments:

HOK OBRAČUN 2022 - POSDZ POSD obrasci.xlsx

[ ]

46 Kb

Obrtnici su se dobro pripremili za proces konverzije kune u euro kao službene valute Republike Hrvatske. Cijeli sustav Hrvatske obrtničke komore je kroz informiranje i edukaciju, kao i pojedinačno savjetovanje, kontinuirano upoznavao obrtnike s koracima koje trebaju poduzeti.

Najsloženije je razdoblje od dva tjedna dvojnog optjecaja tijekom kojeg su svi obrti koji posluju s gotovinom dodatno preuzeli i ulogu mjenjačnica, a potrošačima je komplicirano koristiti i preračunavati iznose u dvjema valutama te se naviknuti na korištenje novih kovanica.

Svi zajedno moramo biti strpljivi i imati razumijevanja, a eventualna nesnalaženja pomoći razjasniti, poručuje predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil.  „U pogledu preračunavanja i dvojnog iskazivanja cijena pravila su jasna i moraju se poštovati i sigurni smo da je većina obrtnika tako i postupila. Ako je kod pojedinih obrtnika došlo do povećanja cijena to je iz opravdanih razloga, zbog povećanih troškova, a nije posljedica konverzije kune u euro“, napominje Kratohvil.

Također, Hrvatska obrtnička komora podržava apel Vlade RH i pozivamo poduzetnike koji su eventualno iz neznanja zaokružili cijene na cent, dva više da isto isprave i tako izbjegnu moguće sankcije.

Hrvatska obrtnička komora cijeni dosad poduzete mjere Vlade RH za ublažavanje posljedica rasta cijena energenata, ali pravila tržišnog poslovanja su neumoljiva pa se povećanje cijena uslijed stalnog povećanja ulaznih troškova ne može ni izbjeći ni zanemariti, a ovisi o okolnostima poslovanja svakog obrtnika pojedinačno. Eventualna poskupljenja produkt su povećanja troškova poslovanja, primjerice povećane osnovice minimalne plaće što je utjecalo na obvezu svih poslodavaca, a pogotovo na ugostiteljstvo i graditeljstvo. Osim povećanja minimalne plaće za radnike, s 01.01.2023. na snagu je stupila i Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obavezna osiguranja za 2023. godinu što znači nove, veće troškove za sve obrtnike.

Hrvatska obrtnička komora i dalje će svojim članovima  pružati sve relevantne informacije kako bismo im olakšali proces prilagodbe poslovanja u procesu uvođenja eura. Sva pitanja oko uvođenje nove valute mogu postaviti na mail adresu  Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript .

Unutar paketa Mjera potpora aktivnog zapošljavanja, na Internet stranici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje sa 1. siječnjem 2023. objavljena je i mjera potpore za samozapošljavanje za 2023. godinu u tri segmenta:

1.    BIRAM HRVATSKU - MOBILNOST RADNE SNAGE - sažetak dostupan na linku na letku o spomenutoj mjeri - https://mjere.hr/app/uploads/2022/12/5.2.-Mobilnost-radne-snage-Biram-Hrvatsku.pdf
Cilj ove mjere jest osnažiti gospodarsku aktivnost i raspon djelatnosti većem dijelu Republike Hrvatske, posebice u gospodarski slabije razvijenim i demografski oslabljenim područjima s naglaskom na ruralna područja Slavonije, zaleđa dalmatinskih županija, Banovine, Korduna, Like, Gorskog kotara i otoka te poticati povratak aktivnog radnog stanovništva iz država Europskog gospodarskog prostora, Švicarske Konfederacije i Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, Argentine, Australije, Brazila, SAD-a, Čilea, Kanade i Novog Zelanda (dalje u tekstu: EGP i ostale navedene države).

2. a) POTPORA ZA SAMOZAPOŠLJAVANJE - sažetak dostupan na linku o spomenutoj mjeri - https://mjere.hr/app/uploads/2022/12/5.-Potpora-za-samozaposljavanje.pdf
Cilj ove mjere jest financijska podrška nezaposlenim osobama koje su odlučile pokrenuti vlastiti posao. Može se dodijeliti nezaposlenim osobama za pokrivanje troškova za osnivanje i započinjanje poslovanja poslovnog subjekta u sljedećim organizacijskim oblicima – obrt, trgovačko društvo, samostalna djelatnost i ustanova. Ciljana skupina korisnika mjere su nezaposlene osobe prijavljene u evidenciju nezaposlenih osoba koju vodi Hrvatski zavod za zapošljavanje.

b) POTPORA ZA SAMOZAPOŠLJAVANJE - ZELENO/DIGITALNO - sažetak dostupan također na linku o spomenutoj mjeri pod stavkom B - https://mjere.hr/app/uploads/2022/12/5.-Potpora-za-samozaposljavanje.pdf
Cilj ove mjere jest financijska podrška nezaposlenim osobama koje su odlučile pokrenuti vlastiti posao. Može se dodijeliti nezaposlenim osobama za pokrivanje troškova za osnivanje i započinjanje poslovanja poslovnog subjekta u sljedećim organizacijskim oblicima – obrt, trgovačko društvo, samostalna djelatnost i ustanova. Ciljana skupina korisnika mjere su nezaposlene osobe prijavljene u evidenciju nezaposlenih osoba koju vodi Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Za podnositelja zahtjeva prihvatljivi korisnici mjere su trebaju udovoljavati kriterijima zelenog ili digitalnog radnog mjesta, a sukladno definiciji zelenih i digitalnih radnih mjesta definiranih Pojmovnikom objavljenim na https://mjere.hr/korisnicki-centar/pojmovnik/

Detaljnije upute o kriterijima zelenih i digitalnih radnih mjesta i dozvoljenim NKD djelatnostima pročitajte na poveznici: Zelena i digitalna radna mjesta – Mjere
Kompletni Priručnik za dodjelu potpora za zelena i digitalna radna mjesta možete preuzeti i pročitati na poveznici: HZZ_Prirucnik-za-dodjelu-potpora-za-zelena-i-digitalna-radna-mjesta-200722.pdf (mjere.hr)

Zahtjevi za dodjelu potpore zaprimaju se najkasnije do 30.09.2023.godine, odnosno do utroška osiguranih sredstava.

Hrvatska će se s danom 1. siječnja 2023. godine, istovremeno s pristupanjem eurozoni,  pridružiti i schengenskom prostoru kao njegova 27. članica. Ukidanjem graničnih kontrola olakšava se slobodno kretanje roba, usluga i ljudi, čime će se poslovanje hrvatskih obrtnika, koji posluju s partnerima iz EU zemalja, olakšati i ubrzati.

Neometano kretanje unutar granica Europske Unije donijet će višestruke koristi našim prijevoznicima koji su generirali troškove višesatnim čekanjima na prelazak granice sa Slovenijom i Mađarskom. Ulazak u Schengen u tom pogledu donijet će uštedu kroz bržu dopremu roba, manjim radnim satima vozača i optimalnom korištenju odmora vozača te smanjenoj dodatnoj potrošnji goriva u vremenu čekanja.

Koristi od ulaska u Schengen svakako su značajne za Hrvatsku kao turističku destinaciju, naše ugostitelje i turističke djelatnike. Ukidanje granične kontrole zasigurno će imati utjecaj na veći dolazak turista, posebice iz naših najbitnijih emitivnih tržišta kao što su Njemačka, Slovenija, Austrija i Italija, za koje je Hrvatska autodestinacija. S obzirom na to da neće biti čekanja na granicama, očekuje se veći dolazak turista kroz kratke „city break“ odmore te vikend turizam što će se pozitivno odraziti na ugostiteljstvo, posebice izvan turističke sezone.

Ulaskom u Schengen ukidaju se i trgovačke barijere, a lakše kretanje vlasnika i djelatnika tvrtki kao pojedinaca doprinosi i efikasnosti tvrtki te im omogućuje da budu konkurentnije.