OKKZZ.HR

  • Povećaj slova
  • Resetiraj
  • Smanji slova
Naslovna Bedekovčina
Bedekovčina

Prezentacije obrtničkih zanimanja u osnovnim školama

E-mail Ispis

Dana 22.03.2023. u Osnovnoj školi Bedekovčina i Osnovnoj školi Brestovec Orehovički održane su prezentacije deficitaarnih obrtničkih zanimanja učenicima sedmih i osmih razreda.

Na prezentaciji su sudjelovali predstavnici HZZ Područni ured Krapina, županije, Udruženja obrtnika i predstavnici srednjih škola KZŽ.

Na prezentaciji je učenicima i roditeljima ponuđeno niz informacija za dobar odabir pravog zanimanja, prikazani su  filmovi za promociju deficitarnih zanimanja: kuhar, konobar, slastičar, keramičar, vodoinstalater, stolar, zidar...

Učenici i roditelji dobili su informaciju o upisu u Jedinstveni model obrazovanja za trogodišnja zanimanja te im je predstavljen program obrazovanja srednjih škola KZŽ, a na info-pultovima su se mogli detaljnije informirati o željenom zanimanju te dobiti promotivne materijale i letke.

Poseban naglasak stavljen je na deficitarna zanimanja. Županija svim učenicima koji upišu deficitarna zanimanja osigurava stipendiju i prati ih kroz cijelo školovanje.

 

Najava 19. SPORTSKIH SUSRETA OBRTNIKA OKKZŽ 01.04.2023.

E-mail Ispis

U cilju boljeg povezivanja obrtnika Krapinsko-zagorske županije, Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije organizira, tradicionalno svake godine SPORTSKE SUSRETE OBRTNIKA OBRTNIČKE KOMORE KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE.

Domaćin ovogodišnjih 19. Sportskih susreta obrtnika OKKZŽ je Udruženje obrtnika Pregrada, Hum na Sutli, Desinić.

Domaćin : Udruženje obrtnika Pregrada  01.04.2023. ( subota )

P r o t o k o l:

  • 11,00  - 11,30 - okupljanje i  prijava  sportskih ekipa Udruženja obrtnika OKKZŽ
  • 11,30  - 11,45 - smotra sportskih ekipa u Sportskoj dvorani OŠ Janka Leskovara, Pregrada

SVEČANO OTVORENJE UZ PRIGODAN PROGRAM

  • prigodni pozdravi vodstva komore, domaćina, lokalnih i regionalnih vlasti uz otvaranje
  • zajedničko fotografiranje smotre ekipa
  • izvlačenje parova za sportsko natjecanje
  • 12,00  -  12,30 sati - početak  natjecanja u slijedećim sportskim disciplinama

nogometu, pikadu, streljaštvu, potezanju užeta i stolnom nogometu

  • 17,30 sati - predviđen je završetak sportskog dijela
  • 18,00 sati - podjela pehara i medalja u Restoranu „ AS“ u Pregradi
  • 19,00 sati - večera i nastavak druženja
 

Poziv članovima na predavanje: Zakon o gospodarenju otpadom i Zaštita na radu

E-mail Ispis

Nastavno obvezi praćenja zakonskih odredbi vezanih za Zakon o gospodarenju otpadom i obveza obrtništva vezanih za Zaštitu na radu, Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije u suradnji s Državnim inspektoratom RH, Središnji ured Zagreb organizira dana 9. ožujka 2023. godine ( četvrtak ) u 11,00 sati u konferencijskoj dvorani Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županija, Frana Galovića 7d, Krapina (novi prostor Komore iznad Lidla)

Predavanje na slijedeće teme:

OBVEZE OBRTNIŠTVA SUKLADNO ZAKONU O GOSPODARENJU OTPADOM

predavač mr. sig. Miljenka Kliček dipl. ing. kem., Voditeljica Službe za nadzor zaštite okoliša i vodopravnu inspekciju, Državnog inspektorata, Područni ured Varaždin

ZAŠTITA NA RADU U OBRTNIŠTVU

predavač Srećko Tot, dipl. ing. rud., Inspektor zaštite na radu Državnog inspektorata, Područni ured Varaždin, Ispostava Čakovec

PITANJA

U ime Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije pozivamo sve zainteresirane članice i članove, koji uredno podmiruju komorski doprinos, da svoje sudjelovanje prijave putem prijavnog obrasca do 03. ožujka 2023. godine (petak) putem e-maila: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript .


Prijavni obrazac za predavanje 9.3. 2023.doc [ ] 93 Kb
 

Što donose nove izmjene i dopune Zakona o radu?

E-mail Ispis

Ugovor o radu na određeno vrijeme

Ugovor o radu na određeno vrijeme iznimno se može sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa, a čiji prestanak mora biti unaprijed utvrđen objektivnim razlogom, odnosno potreba za obavljanjem posla je privremena. Objektivnim razlogom se smatra zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja. Ugovor o radu na određeno vrijeme može se sklopiti u najdužem trajanju od tri godine, a s istim radnikom najviše tri uzastopna ugovora o radu na određeno vrijeme čije ukupno trajanje nije duže od tri godine. Uzastopno sklopljeni ugovori su oni ugovori o radu  koji nemaju prekid između jednog i drugog ugovora ili su sklopljeni u periodu koji nije duži od tri mjeseca.

Iznimno, trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme, kao i ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor, smije biti neprekinuto duže od tri godine: ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika, ako je potrebno zbog dovršetka rada na projektu koji uključuje financiranje iz fondova Europske unije, ako je to zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno posebnim zakonom ili kolektivnim ugovorom.

Istekom tri godine ili prestankom posljednjeg uzastopno sklopljenog ugovora, ako su sklopljeni na razdoblje kraće od tri godine, poslodavac s istim radnikom može sklopiti novi ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako je od prestanka radnog odnosa kod poslodavca do sklapanja novog ugovora o radu na određeno vrijeme proteklo najmanje šest mjeseci.

Ugovor o radu za stalne sezonske poslove

Poslodavac može, za posao koji se obavlja sezonski, s radnikom sklopiti ugovor o radu za stalne sezonske poslove.  Takvim poslom smatra se posao čiji se opseg i intenzitet privremeno povećavaju u skladu s povećanjem intenziteta poslovnih aktivnosti određenih djelatnosti koje ovise o izmjeni godišnjih doba, na način da je u određenim godišnjim razdobljima, koja tijekom kalendarske godine mogu trajati ukupno najduže devet mjeseci, povećana potreba za njegovim obavljanjem, a u drugim se razdobljima smanjuje ili potpuno nestaje (npr. poslovi u djelatnosti poljoprivrede, ugostiteljstva, turizma). Ugovor za stalne sezonske poslove može se sklopiti na neodređeno i na određeno vrijeme.

Ako se sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme radnik i poslodavac mogu dogovoriti međusobna prava i obveze za vrijeme privremenog prekida u obavljanju sezonskih poslova, i to:

  1. da zbog privremenog prekida radnik nije u obvezi obavljati ugovorene poslove, a poslodavac nije uz obvezi isplate plaće, odnosno naknade plaće, pri čemu radnika ne odjavljuje iz obveznih osiguranja i ostaje obveznikom obračunavanja i plaćanja doprinosa prema posebnom propisu ili
  2. da za vrijeme privremenog prekida u obavljanju posla dolazi do mirovanja radnog odnosa stalnog sezonskog radnika, pri čemu ga poslodavac odjavljuje iz obveznih osiguranja, a radnik u navedenom razdoblju može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem.

Ako poslodavac za obavljanje stalnih sezonskih poslova s radnikom sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove, dužan je u ugovorenom roku radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u idućoj sezoni te je obveznik prijave na produženo mirovinsko osiguranje, obveznik doprinosa i obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa nakon prestanka toga ugovora tijekom privremenog prekida u obavljanju posla. Iznimno, poslodavac neće biti obveznik prijave na produženo mirovinsko osiguranje ni obveznik doprinosa i obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa nakon prestanka toga ugovora, tijekom privremenog prekida u obavljanju posla, ako je, na zahtjev radnika, s radnikom o tome sklopio pisani sporazum.

Ugovor o radu na određeno za vrijeme stalne sezonske poslove mora sadržavati dodatne podatke o: uvjetima i vremenu za koje će poslodavac obračunavati i uplaćivati doprinos za produženo mirovinsko osiguranje, roku u kojem je poslodavac dužan radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u idućoj sezoni, roku u kojem je radnik dužan izjasniti se o ponudi, a koji ne može biti kraći od osam dana te podmirivanju troškova smještaja, ako oni postoje.

Ako radnik neopravdano odbije ponudu za sklapanje ugovora o radu u idućoj sezoni, poslodavac ima pravo od radnika tražiti povrat sredstava za uplaćene doprinose, ako ih je u skladu s preuzetom obvezom uplaćivao.

Dodatan rad radnika

Radnik koji je zaposlen i  radi u punom radnom vremenu kod jednog poslodavca, odnosno radi u nepunom radnom vremenu kod više matičnih poslodavaca, tako da je njegovo ukupno radno vrijeme 40 sati tjedno, može dodatno raditi na temelju ugovora o dodatnom radu za drugog poslodavca.

Radnik je prije početka rada kod drugog poslodavca pisanim putem dužan obavijestiti matičnog poslodavca o sklopljenom ugovoru o dodatnom radu s drugim poslodavcem, a matični poslodavac može zatražiti od radnika da prestane obavljati dodatan rad kod drugog poslodavca, ako za to postoje objektivni razlozi, osobito ako je to protivno zakonskoj zabrani natjecanja ili ako se obavlja unutar rasporeda radnog vremena radnika kod matičnog poslodavca.

Ako je zahtjev matičnog poslodavca postavljen zbog postupanja protivnog zakonskoj zabrani natjecanja radnika s poslodavcem na prava i obveze radnika i poslodavca na odgovarajući način će se primijeniti odredbe Zakona kojim se određuje zakonska zabrana natjecanja. Ako je zahtjev matičnog poslodavca postavljen zbog obavljanja dodatnog rada unutar rasporeda radnog vremena radnika kod matičnog poslodavca, radnik je dužan najkasnije u roku od tri dana prilagoditi radno vrijeme kod drugog poslodavca. Poslodavac kod kojeg je radnik zaposlen u dodatnom radu dužan je, na zahtjev radnika, omogućiti korištenje godišnjeg odmora toga radnika u istom tjednu u kojem godišnji odmor koristi kod matičnog poslodavca.

Ugovor o dodatnom radu mora biti sklopljen u pisanom obliku i sadržavati podatke iz članka 15. st. 1. Zakona, a može se sklopiti na određeno ili neodređeno vrijeme.

Ugovorom o dodatnom radu ne smije se ugovoriti radno vrijeme u trajanju dužem od osam sati tjedno. Tjedno radno vrijeme u dodatnom radu smije biti duže od osam sati tjedno, ali ne duže od 16 sati tjedno, uključujući i prekovremeni rad kada je ovim Zakonom dozvoljen.

Ugovaranje i trajanje probnog rada

Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad. Probni rad ne smije trajati duže od šest mjeseci, ali može trajati duže ako je tijekom njegova trajanja radnik bio privremeno odsutan, osobito zbog privremene nesposobnosti za rad, korištenja rodiljnih i roditeljskih prava prema posebnom propisu i korištenja prava na plaćeni dopust. U navedenom slučaju, trajanje probnog rada mora biti razmjerno očekivanom trajanju ugovora i naravi posla kojeg radnik obavlja. Probni rad se ne može ugovoriti u slučaju sklapanja ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima.

Nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu koji se radniku može otkazati tijekom njegova trajanja, a najkasnije zadnjeg dana probnog rada. Otkazni rok kod ugovorenog probnog rada je najmanje 1 tjedan. Ako su radnik i poslodavac tijekom trajanja radnog odnosa sklopili ugovor o radu radi obavljanja drugih poslova, pri čemu je ugovoren probni rad, u slučaju otkaza toga ugovora zbog nezadovoljavanja na probnom radu radnik ostvaruje pravo na otkazni rok te pravo na otpremninu.

Plaćeni dopust

Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) za važne osobne potrebe (sklapanje braka, rođenje djeteta, teža bolest ili smrt člana uže obitelji i sl.). Radnik ima pravo na dopust u ukupnom trajanju od 7 radnih dana godišnje ako to nije drugačije uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Članom uže obitelji smatraju se: supružnik, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supružnici, braća i sestre, pastorčad i posvojenici, djeca povjereno na čuvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, očuh i maćeha, posvojitelj i osoba koju je radnik dužan po zakonu uzdržavati te osoba koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici, u životnom partnerstvu ili neformalnom životnom partnerstvu.

Radnik ima pravo na plaćeni dopust za vrijeme obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja te obrazovanja za potrebe radničkog vijeća ili sindikalnog rada, pod uvjetima, u trajanju i uz naknadu određenu kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu.

Radnik poslije svakog darivanja krvi ostvaruje pravo na 1 plaćeni slobodan dan koji koristi na dan darivanja krvi ili prvi idući radni dan, osim ako se s poslodavcem ne dogovori drukčije. O namjeri davanja krvi radnik je dužan obavijestiti poslodavca najmanje 3 dana unaprijed.

Razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu. Plaćeni dopust radnik koristi u vrijeme ili neposredno nakon nastanka događaja zbog kojeg ostvaruje pravo na njegovo korištenje.

Prestanak ugovora o radu

Ugovor o radu prestaje: smrću radnika, smrću poslodavca fizičke osobe, smrću poslodavca obrtnika, ako u skladu s posebnim propisom nije došlo do prijenosa obrta, prestankom obrta po sili zakona u skladu s posebnim propisom, istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, kada radnik navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore, sporazumom radnika i poslodavca, danom dostave obavijesti poslodavcu pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, otkazom, odlukom nadležnog suda. Ako ugovor o radu nije prestao u postupku likvidacije ili prestanka društva po skraćenom postupku bez likvidacije u skladu s propisom o trgovačkim društvima, ugovor o radu prestaje najkasnije brisanjem društva iz sudskog registra.

Otkazni rok

Otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza ugovora o radu. Iznimno, otkazni rok radniku koji je u vrijeme dostave odluke o otkazu privremeno nesposoban za rad počinje teći od dana prestanka njegove privremene nesposobnosti za rad.

Otkazni rok ne teče za vrijeme: trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog i očinskog dopusta ili dopusta koji je po sadržaju i načinu korištenja istovjetan pravu na očinski dopust, rada s polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dopusta trudne radnice, dopusta radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete te dopusta ili rada s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju u skladu s propisom o rodiljnim i roditeljskim potporama, privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, vršenja dužnosti i prava državljana u obrani.

Iznimno, otkazni rok teče u slučaju prestanka ugovora o radu radnika tijekom provedbe postupka likvidacije te postupka radi prestanka društva po skraćenom postupku bez likvidacije u skladu s propisom o trgovačkim društvima.

Otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, ali teče za vrijeme razdoblja privremene nesposobnosti za rad radnika kojem je poslodavac prije početka toga razdoblja otkazao ugovor o radu i tom odlukom radnika u otkaznom roku oslobodio obveze rada, ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drugačije uređeno, za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog dopusta.

Ako je došlo do prekida tijeka otkaznog roka zbog privremene nesposobnosti za rad radnika kojeg poslodavac nije oslobodio od obveze rada, radni odnos tom radniku prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana početka tijeka otkaznoga roka.

Radnik koji u trenutku otkazivanja ugovora o radu ima navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža ne ostvaruje pravo na otkazni rok.

Otpremnina

Otpremnina je novčani iznos koji kao sredstvo osiguravanja prihoda i ublažavanja štetnih posljedica ugovora o radu poslodavac isplaćuje radniku kojem ugovor o radu otkazuje nakon dvije godine neprekidnoga rada.

Otpremninu ne ostvaruje radnik kojem se ugovor o radu otkazuje zbog razloga uvjetovanih ponašanjem te radnik koji u trenutku otkazivanja ugovora o radu ima najmanje navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Iznos otpremnine određuje se s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem, a ne smije se ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od 1/3 prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca.

Ukupan iznos otpremnine ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Navedenim smo obuhvatili najvažnije izmjene koje utječu na radne odnose u obrtima, no treba imati na umu da se Zakon o radu izmijenio i dopunio i u drugim dijelovima, stoga pri ostvarivanju prava i obveza iz radnih odnosa budite oprezni, a u slučaju nedoumica obratite se Savjetodavnoj službi HOK-a na e-mail:  Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript .

 

Blagajnički minimum

E-mail Ispis

Od 1. 1. 2023. službena valuta je euro, te je stoga potrebno ažurirati  Odluku o blagajničkom maksimumu, te visinu istoga odrediti u eurima.

Najviši dopušteni iznosi su:

Mikro subjekti i fizičke osobe

1.327,23 €

Mali subjekti

6.636,14 €

Srednji subjekti

10.617,82 €

Veliki subjekti

13.272,28 €

mjenjačnice

13.272,28 €

Napomena:
Za period od 1. 1. do 14. 1. 2023. (period dvojnog opticaja novca) može se odrediti blagajnički maksimum od četverostrukog dopuštenog iznosa, za što je potrebno donijeti Odluku o blagajničkom maksimumu.

Od 15. 1 2023. blagajnički maksimum se određuje prema redovnim limitima ovisno o veličini poduzetnika.

Ujedno, pošto je od 1. 1. 2023. valuta euro, potrebno je ažurirati i  Odluku o blagajničkom minimumu (polog na početku dana) i visinu istoga odrediti u eurima.

Attachments:
Odluka o blagajničkom maksimumu 2023.doc [ ] 26 Kb
 


Stranica 7 od 59

Važni linkovi

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner

Videozapisi - prezentacije obrtničkih zanimanja i tradicijski obrti i vještine

KATALOZI

Baner
Baner
Baner