Nakon dvije pandemijske godine, u subotu 4. veljače 2023. u restoranu Zelenjak – Ventek održana je tradicionalna i to 22. po redu Obrtnička noć Međuopćinskog udruženja obrtnika Klanjec.  Svečanom sjednicom na Obrtničkoj noći ujedno je obilježena i 50. godišnjica djelovanja ovog vrijednog i za svakog obrtnika u klanječkom kraju važnog obrtničkog udruženja. Uz obrtnike i članove njihovih obitelji, svečanosti su prisustvovali i župan Željko Kolar, gradonačelnik Grada Klanjca Zlatko Brlek, načelnik Općine Kumrovec Robert Šplajt, predsjednik OKKZŽ Nenad Kučiš, predsjednici i predstavnici Udruženja obrtnika iz KZŽ i Grada Zagreba te poslovni partneri i prijatelji Udruženja.

Bila je to prilika da se u prisjećanju na trenutke osnivanja Udruženja, koje je za ovu prigodu pripremila voditeljica programa Snježana Horvatin, sadašnje članove podsjeti na događaj u maloj sobici gostionice obitelji Sever u Mihanović Dolu u kojoj su se u zimi 1937. godine sastali Tomislav Gadža, Josip Borošak, Vjekoslav Novosel, Dragutin Ulama, Drago Štefan, Stjepan Poslek (Braco), Ivan Vukina, Vlado Stanković i Milan Taboršak,  inicijatori osnivanja ovog Udruženja. Od prvih osnivača i članova pa sve do ove 2023., Međuopćinsko udruženje obrtnika Klanjec gradili su iznimni ljudi. Od prvog njegova predsjednika Josipa Borošaka i njegovih najbližih suradnika s tajnikom Tomislavom Gadžom koji su, unatoč brojnim poteškoćama i zaprekama sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća ostali ustrajni u svojoj namjeri da pomognu domaćem obrtništvu i u čijem će se mandatu , 1973. osnovati na daleko poznata i po mnogočemu posebna i inovativna Obrtnička zadruga „Zenit“, koja će pak 80-tih godina brojiti više od dvije tisuće zadrugara i biti najjača i najbrojnija u Hrvatskoj. Velike zasluge pripadaju i ostalim predsjednicima koji su, svaki na svoj način, ostavili velikog traga u ovoj obrtničkoj organizaciji – Božidar dr. Kovačić, Milan Taboršak, Dragutin Pavlinić, dugogodišnji tajnik, ali i predsjednik Tomislav Gadža, Danijel Greblički, jedina predsjednica Milena Broz, predsjednik s najdužim mandatom, od 1998. pa sve do 2018. godine, Mladen Županić i Dragutin Dado Ulama. Njihove desne ruke bili su tijekom ovih pet desetljeća i tajnici Dubravko Lunko, Brankica Greblički, a od 2002. do nedavno Gordana Novosel. Svoj veliki obol dali su, naravno, i svi brojni, uvijek predani i aktivni, članovi upravnih odbora, predsjednici cehovskih sekcija i drugi dužnosnici.
Zgrada Udruženja na trgu u Klanjcu, kako je danas svi zovu, bez obrtničke inicijative završila bi poput mnogih zapuštenih, a važnih povijesnih građevina, Klanječka pelnica u njezinom podrumu postala je zahvaljujući Udruženju mjesto dragih susreta, ali i mjesto na koje se goste vodi kada ih se želi impresionirati obrtničkim umijećem. Zajednički projekt prezentacije obrtničkih zanimanja učenicima osnovnih škola s Obrtničkom komorom županije proširio se iz našeg kraja cijelim Zagorjem, jednako kao i sportski susreti obrtnika koje je ovo Udruženje započelo još 1999. Razmjena poslovnih iskustava, pravodobna informiranost, osobito o brojnim i gotovo svakodnevnim izmjenama u zakonodavstvu, ali i druženja u opuštenim trenucima susreta naših obrtnika, poput obrtničkih izleta koje ovo Udruženje organizira još od 1984. godine, tijekom prošlih pedeset godina bila su itekako važna svakom našem obrtniku. A sve to na lijepi je način objedinjeno i u monografiji koju je Udruženje objavilo 2013. godine.

Predsjednik Udruženja Kruno Krčelić podnio je izvještaj o radu za proteklu godinu i naglasio da je došlo do povećanja broja obrtnika  u odnosu na prethodnu te izvijestio prisutne o izvedenim radovima, ali isto tako i o planiranim radovima u 2023, a obrtnicima klanječkog kraja obratili su se i predsjednik Obrtničke komore KZŽ Nenad Kučiš te župan Željko Kolar.

Uslijedila je dodjela priznanja Međuopćinskog udruženja obrtnika zaslužnim članovima. Diplome za višegodišnje aktivno sudjelovanje u radu Udruženja, ostvarene rezultate i promicanje obrtničke struke dodijeljene su Tomislavu Mihaliću, Ani Preglej, Darku Mihaliću, Vjekoslavu Brglesu i Ivanu Buriću. Povelju Počasni Obrtnik za dugogodišnje promicanje ugleda obrtnika i obrtništva te rad kroz više mandata u tijelima Udruženja dodijeljene su Mladenu Županiću, Branku Grebličkom i Dani Cindriću,  a Povelja počasnog obrtnika, koja zbog pandemije nije nikada uručena pok. Željku Borošaku, u ovoj je svečanoj prigodi predana njegovoj obitelji.

Od strane Obrtničke komore KZŽ dodijeljene su jubilarne diplome za 20, 25, 30, 35 i 40 godina uspješnog vođenje obrta za 2020., 2021, i 2022. godinu brojnim članovima MUO Klanjec.
Hrvatska obrtnička komora dodijelila je Želimiru Kristofiću zahvalnicu za izniman doprinos poticanju i unapređenju rada obrtničkih asocijacija, Dani Cindriću priznanje za izniman doprinos poticanju  i unapređenju rada obrtničkih asocijacija te Danijelu Kodrnji povelju za izniman doprinos razvoju obrtništva i obrtničkih institucija.

Kako je Obrtnička noć već više od dva desetljeća spoj obrtničke svečanosti, ali i druželjubivosti, godišnji susret obrtnika nastavljen je u ugodnoj atmosferi uz večeru i glazbeni program Igora Siročića, Marka Poslončeca i Krune Horvata.

Dana 7. ožujka 2023. godine u prostorijama Obrtničke komore Krapinsko - zagorske županije, Ceh uslužnog obrta OKKZŽ održao je svoju 1. konstituirajuću sjednicu u mandatnom razdoblju 2022. - 2026. godine, na čelu s predsjednikom Slavkom Petrincem – MUO Klanjec i ostalim članovima Stanko Čičko - UO Stubica, Milan Frljužec – UO Krapina, Darko Matkun – UO Krapinske Toplice, Dragutin Jurčec – UO Bedekovčina, Nikola Gajšak – UO Pregrada i Mario Posavec – UO Zabok. Za potpredsjednika Ceha  u mandatnom razdoblju 2022.-2026. godine izabran je Milan Frljužec iz UO Krapina.

Na sjednici je raspravljan slijedeći Dnevni red: Verifikacija zapisnika sa 2. sjednice elektroničke sjednice Ceha uslužnog obrta  OKKZŽ u mandatnom razdoblju 2018. - 2026., Aktivnosti OKKZŽ u 2022. godini; Izbor potpredsjednika  Ceha uslužnog obrta OKKZŽ mandatno razdoblje 2022. - 2026., Program rada Ceha uslužnog obrta  OKKZŽ za 2023. godinu i Pitanja i prijedlozi.

Ugovor o radu na određeno vrijeme

 

Ugovor o radu na određeno vrijeme iznimno se može sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa, a čiji prestanak mora biti unaprijed utvrđen objektivnim razlogom, odnosno potreba za obavljanjem posla je privremena. Objektivnim razlogom se smatra zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja. Ugovor o radu na određeno vrijeme može se sklopiti u najdužem trajanju od tri godine, a s istim radnikom najviše tri uzastopna ugovora o radu na određeno vrijeme čije ukupno trajanje nije duže od tri godine. Uzastopno sklopljeni ugovori su oni ugovori o radu  koji nemaju prekid između jednog i drugog ugovora ili su sklopljeni u periodu koji nije duži od tri mjeseca.

Iznimno, trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme, kao i ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor, smije biti neprekinuto duže od tri godine: ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika, ako je potrebno zbog dovršetka rada na projektu koji uključuje financiranje iz fondova Europske unije, ako je to zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno posebnim zakonom ili kolektivnim ugovorom.

Istekom tri godine ili prestankom posljednjeg uzastopno sklopljenog ugovora, ako su sklopljeni na razdoblje kraće od tri godine, poslodavac s istim radnikom može sklopiti novi ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako je od prestanka radnog odnosa kod poslodavca do sklapanja novog ugovora o radu na određeno vrijeme proteklo najmanje šest mjeseci.

Ugovor o radu za stalne sezonske poslove

Poslodavac može, za posao koji se obavlja sezonski, s radnikom sklopiti ugovor o radu za stalne sezonske poslove.  Takvim poslom smatra se posao čiji se opseg i intenzitet privremeno povećavaju u skladu s povećanjem intenziteta poslovnih aktivnosti određenih djelatnosti koje ovise o izmjeni godišnjih doba, na način da je u određenim godišnjim razdobljima, koja tijekom kalendarske godine mogu trajati ukupno najduže devet mjeseci, povećana potreba za njegovim obavljanjem, a u drugim se razdobljima smanjuje ili potpuno nestaje (npr. poslovi u djelatnosti poljoprivrede, ugostiteljstva, turizma). Ugovor za stalne sezonske poslove može se sklopiti na neodređeno i na određeno vrijeme.

Ako se sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme radnik i poslodavac mogu dogovoriti međusobna prava i obveze za vrijeme privremenog prekida u obavljanju sezonskih poslova, i to:

1. da zbog privremenog prekida radnik nije u obvezi obavljati ugovorene poslove, a poslodavac nije uz obvezi isplate plaće, odnosno naknade plaće, pri čemu radnika ne odjavljuje iz obveznih osiguranja i ostaje obveznikom obračunavanja i plaćanja doprinosa prema posebnom propisu ili
2. da za vrijeme privremenog prekida u obavljanju posla dolazi do mirovanja radnog odnosa stalnog sezonskog radnika, pri čemu ga poslodavac odjavljuje iz obveznih osiguranja, a radnik u navedenom razdoblju može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem.

Ako poslodavac za obavljanje stalnih sezonskih poslova s radnikom sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove, dužan je u ugovorenom roku radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u idućoj sezoni te je obveznik prijave na produženo mirovinsko osiguranje, obveznik doprinosa i obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa nakon prestanka toga ugovora tijekom privremenog prekida u obavljanju posla. Iznimno, poslodavac neće biti obveznik prijave na produženo mirovinsko osiguranje ni obveznik doprinosa i obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa nakon prestanka toga ugovora, tijekom privremenog prekida u obavljanju posla, ako je, na zahtjev radnika, s radnikom o tome sklopio pisani sporazum.

Ugovor o radu na određeno za vrijeme stalne sezonske poslove mora sadržavati dodatne podatke o: uvjetima i vremenu za koje će poslodavac obračunavati i uplaćivati doprinos za produženo mirovinsko osiguranje, roku u kojem je poslodavac dužan radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u idućoj sezoni, roku u kojem je radnik dužan izjasniti se o ponudi, a koji ne može biti kraći od osam dana te podmirivanju troškova smještaja, ako oni postoje.

Ako radnik neopravdano odbije ponudu za sklapanje ugovora o radu u idućoj sezoni, poslodavac ima pravo od radnika tražiti povrat sredstava za uplaćene doprinose, ako ih je u skladu s preuzetom obvezom uplaćivao.

Dodatan rad radnika

Radnik koji je zaposlen i  radi u punom radnom vremenu kod jednog poslodavca, odnosno radi u nepunom radnom vremenu kod više matičnih poslodavaca, tako da je njegovo ukupno radno vrijeme 40 sati tjedno, može dodatno raditi na temelju ugovora o dodatnom radu za drugog poslodavca.

Radnik je prije početka rada kod drugog poslodavca pisanim putem dužan obavijestiti matičnog poslodavca o sklopljenom ugovoru o dodatnom radu s drugim poslodavcem, a matični poslodavac može zatražiti od radnika da prestane obavljati dodatan rad kod drugog poslodavca, ako za to postoje objektivni razlozi, osobito ako je to protivno zakonskoj zabrani natjecanja ili ako se obavlja unutar rasporeda radnog vremena radnika kod matičnog poslodavca.

Ako je zahtjev matičnog poslodavca postavljen zbog postupanja protivnog zakonskoj zabrani natjecanja radnika s poslodavcem na prava i obveze radnika i poslodavca na odgovarajući način će se primijeniti odredbe Zakona kojim se određuje zakonska zabrana natjecanja. Ako je zahtjev matičnog poslodavca postavljen zbog obavljanja dodatnog rada unutar rasporeda radnog vremena radnika kod matičnog poslodavca, radnik je dužan najkasnije u roku od tri dana prilagoditi radno vrijeme kod drugog poslodavca. Poslodavac kod kojeg je radnik zaposlen u dodatnom radu dužan je, na zahtjev radnika, omogućiti korištenje godišnjeg odmora toga radnika u istom tjednu u kojem godišnji odmor koristi kod matičnog poslodavca.

Ugovor o dodatnom radu mora biti sklopljen u pisanom obliku i sadržavati podatke iz članka 15. st. 1. Zakona, a može se sklopiti na određeno ili neodređeno vrijeme.

Ugovorom o dodatnom radu ne smije se ugovoriti radno vrijeme u trajanju dužem od osam sati tjedno. Tjedno radno vrijeme u dodatnom radu smije biti duže od osam sati tjedno, ali ne duže od 16 sati tjedno, uključujući i prekovremeni rad kada je ovim Zakonom dozvoljen.

Ugovaranje i trajanje probnog rada

Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad. Probni rad ne smije trajati duže od šest mjeseci, ali može trajati duže ako je tijekom njegova trajanja radnik bio privremeno odsutan, osobito zbog privremene nesposobnosti za rad, korištenja rodiljnih i roditeljskih prava prema posebnom propisu i korištenja prava na plaćeni dopust. U navedenom slučaju, trajanje probnog rada mora biti razmjerno očekivanom trajanju ugovora i naravi posla kojeg radnik obavlja. Probni rad se ne može ugovoriti u slučaju sklapanja ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima.

Nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu koji se radniku može otkazati tijekom njegova trajanja, a najkasnije zadnjeg dana probnog rada. Otkazni rok kod ugovorenog probnog rada je najmanje 1 tjedan. Ako su radnik i poslodavac tijekom trajanja radnog odnosa sklopili ugovor o radu radi obavljanja drugih poslova, pri čemu je ugovoren probni rad, u slučaju otkaza toga ugovora zbog nezadovoljavanja na probnom radu radnik ostvaruje pravo na otkazni rok te pravo na otpremninu.

Plaćeni dopust

Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) za važne osobne potrebe (sklapanje braka, rođenje djeteta, teža bolest ili smrt člana uže obitelji i sl.). Radnik ima pravo na dopust u ukupnom trajanju od 7 radnih dana godišnje ako to nije drugačije uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Članom uže obitelji smatraju se: supružnik, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supružnici, braća i sestre, pastorčad i posvojenici, djeca povjereno na čuvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, očuh i maćeha, posvojitelj i osoba koju je radnik dužan po zakonu uzdržavati te osoba koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici, u životnom partnerstvu ili neformalnom životnom partnerstvu.

Radnik ima pravo na plaćeni dopust za vrijeme obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja te obrazovanja za potrebe radničkog vijeća ili sindikalnog rada, pod uvjetima, u trajanju i uz naknadu određenu kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu.

Radnik poslije svakog darivanja krvi ostvaruje pravo na 1 plaćeni slobodan dan koji koristi na dan darivanja krvi ili prvi idući radni dan, osim ako se s poslodavcem ne dogovori drukčije. O namjeri davanja krvi radnik je dužan obavijestiti poslodavca najmanje 3 dana unaprijed.

Razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu. Plaćeni dopust radnik koristi u vrijeme ili neposredno nakon nastanka događaja zbog kojeg ostvaruje pravo na njegovo korištenje.

Prestanak ugovora o radu

Ugovor o radu prestaje: smrću radnika, smrću poslodavca fizičke osobe, smrću poslodavca obrtnika, ako u skladu s posebnim propisom nije došlo do prijenosa obrta, prestankom obrta po sili zakona u skladu s posebnim propisom, istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, kada radnik navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore, sporazumom radnika i poslodavca, danom dostave obavijesti poslodavcu pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, otkazom, odlukom nadležnog suda. Ako ugovor o radu nije prestao u postupku likvidacije ili prestanka društva po skraćenom postupku bez likvidacije u skladu s propisom o trgovačkim društvima, ugovor o radu prestaje najkasnije brisanjem društva iz sudskog registra.

Otkazni rok

Otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza ugovora o radu. Iznimno, otkazni rok radniku koji je u vrijeme dostave odluke o otkazu privremeno nesposoban za rad počinje teći od dana prestanka njegove privremene nesposobnosti za rad.

Otkazni rok ne teče za vrijeme: trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog i očinskog dopusta ili dopusta koji je po sadržaju i načinu korištenja istovjetan pravu na očinski dopust, rada s polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dopusta trudne radnice, dopusta radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete te dopusta ili rada s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju u skladu s propisom o rodiljnim i roditeljskim potporama, privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, vršenja dužnosti i prava državljana u obrani.

Iznimno, otkazni rok teče u slučaju prestanka ugovora o radu radnika tijekom provedbe postupka likvidacije te postupka radi prestanka društva po skraćenom postupku bez likvidacije u skladu s propisom o trgovačkim društvima.

Otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, ali teče za vrijeme razdoblja privremene nesposobnosti za rad radnika kojem je poslodavac prije početka toga razdoblja otkazao ugovor o radu i tom odlukom radnika u otkaznom roku oslobodio obveze rada, ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drugačije uređeno, za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog dopusta.

Ako je došlo do prekida tijeka otkaznog roka zbog privremene nesposobnosti za rad radnika kojeg poslodavac nije oslobodio od obveze rada, radni odnos tom radniku prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana početka tijeka otkaznoga roka.

Radnik koji u trenutku otkazivanja ugovora o radu ima navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža ne ostvaruje pravo na otkazni rok.

Otpremnina

Otpremnina je novčani iznos koji kao sredstvo osiguravanja prihoda i ublažavanja štetnih posljedica ugovora o radu poslodavac isplaćuje radniku kojem ugovor o radu otkazuje nakon dvije godine neprekidnoga rada.

Otpremninu ne ostvaruje radnik kojem se ugovor o radu otkazuje zbog razloga uvjetovanih ponašanjem te radnik koji u trenutku otkazivanja ugovora o radu ima najmanje navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Iznos otpremnine određuje se s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem, a ne smije se ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od 1/3 prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca.

Ukupan iznos otpremnine ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Navedenim smo obuhvatili najvažnije izmjene koje utječu na radne odnose u obrtima, no treba imati na umu da se Zakon o radu izmijenio i dopunio i u drugim dijelovima, stoga pri ostvarivanju prava i obveza iz radnih odnosa budite oprezni, a u slučaju nedoumica obratite se Savjetodavnoj službi HOK-a na e-mail:  Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript .