Predsjednik: Bojan Podhraški, UO Pregrada

Ostali članovi:

• Robert Črnjević, potptredsjednik, UO Zabok
  
• Jasmina Krpelnik, UO Bedekovćina
• Igor Jambrešić, MUO Klanjec
• Mario Kiseljak, UO Krapina
  
• Božica Blažičević, UOO Krapinske Toplice
  
• Nedeljko Kucelj, UO Stubica
• Krešimir Ivan Rajačić, UO Sveti Križ Začretje
  
• Siniša Klancir, UO Zlatar
• Robert Črnjević, UO Zabok

Predsjednik Ceha proizvodnog obrta Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije Bojan Podhraški i ostali članovi  Ceha proizvodnog obrta Krešimir Ivan Rajačić UO Sveti Križ Začretje, Božica Blažičević UO Krapinske Toplice, Renata Stepan UO Stubica, Anita Ana Bačani UO Sveti Križ Začretje na svojoj 2. sjednici koja se održala 26. studenog 2019. godine. Na sjednici se raspravljalo o sljedećem Dnevnom redu: Verifikacija zapisnika sa 1. sjednice Ceha  proizvodnog obrta  OKKZŽ; AktivnostI OKKZŽ u 2019. godini; Prijedlog Programa rada Ceha proizvodnog obrta OKKZŽ za 2020. godinu i Pitanja i prijedlozi.

Danas u prostorijama Obrtničke komore Krapinsko - zagorske županije Ceh proizvodnog obrta OKKZŽ održao je svoju 1. sjednicu u novom mandatu 2018. - 2002. godine. Na dužnost predsjednika Ceha proizvodnog obrta OKKZŽ mandatno razdoblje 2018. - 2022. godina imenovan  je Bojan Podhraški iz Udruženja obrtnika Pregrada, a na samoj sjednici izabran je i potpredsjednik Ceha Robert Črnjević  iz Udruženja obrtnika Zabok.

Na sjednici je raspravljan slijedeći Dnevni red: Izbor potpredsjednika Ceha proizvodnog obrta OKKZŽ; Prijedlog Programa rada Ceha proizvodnog obrta OKKZŽ za 2019. godinu i Pitanja i prijedlozi.

Na 2. sjednici Ceha proizvodnog obrta Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije, održanoj 27. listopada, prihvaćen je Prijedlog programa rada Ceha proizvodnog obrta OKKZŽ za 2017. godinu.

Članovi Ceha proizvodnog obrta OKKZŽ upoznati su također s novim projektom Hrvatske obrtničke komore Zajednička nabava HOK ZNA koji nastoji svojim članovima omogućiti kvalitetnije i povoljnije poslovanje, poticajno poduzetničko okruženje osiguravanjem pogodnosti kod dobavljača roba i usluga iz raznih gospodarskih grana. Pritom je skrenuta pažnja na benifite koje ostvaruju pored navedenih poslovnih subjekata koji su sklopili ovaj sporazum na dva gospodarska subjekta koji pružaju pogodnosti a koji posluju na području Krapinsko-zagorske županije a to su Auto kuća KOZINA d.o.o. iz  Mokrica  kao i poduzeće OPTANA d.o.o. iz Zaboka.

Uz osvrt na aktivnosti koje je Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije s 9 Udruženja obrtnika realizirala u 2016. godini, članovi Ceha upoznati su s negativnim trendom pada broja proizvodnih obrta OKKZŽ, temeljem kojih je na području Krapinsko-zagorske županije u proteklih 10 godina zatvoreno 254 obrta proizvodne djelatnosti, ističući pritom osobitu 2009. godinu, kada bilježimo u odnosu na 2008. godinu pad od 84 obrta proizvodne djelatnosti i trgovačkih djelatnosti. Nastavno statističkim podacima o padu ukupnog broja obrta OKKZŽ, ono što je ohrabrujuće je podatak da se broj obrtnika i zaposlenika u obrtu 2016. godine u odnosu na 2015. godinu povećao, tako 30.09.2015. bilježimo 6303 ukupno broj zaposlenih u obrtništvu dok istog datuma 2016. godine broj zaposlenih se povećava na 6346. Nastavno, članovi Ceha proveli se konstruktivnu raspravu s predsjednikom ceha Josipom Grofelnikom na čelu, temeljem koje su doneseni sljedeći zaključci prema Upravnom odboru OKKZŽ na razmatranje:

Obiteljsko obrtništvo s tradicijom koje se prenosilo generacijama predstavlja osobito važan dio gospodarstva, njihov značaj prepoznaje se kroz njihov udio u ukupnom broju zaposlenih s posebnošću bavljenja generacija određenom djelatnošću s koljena na koljeno i kao takve zaslužuju osobitu pozornost. Pritom je potrebno, radi održivosti istih, pokrenuti ispred resornog ministarstva podršku razvoju i nastavku kontinuiteta ovakvog obrtništva za unapređenje konkurentnosti u njihovu poslovanju.

Stoga se predlaže pokrenuti inicijativa prema resornom ministarstvu da se osmisle ciljane mjere kojima bi se uvažavajući specifičnosti obiteljskog obrtništva te njihov društveni i ekonomski značaj, podupirao razvoj istih te onemogućilo njihovo zatvaranje. Za početak bi možda dobar prijedlog bila izrada statusa obiteljskog obrta u nasljeđu (s koljena na koljeno) točnije njegove jasna definicija bez obzira na djelatnost. Potom bi radi relevantnosti i mjerljivosti rezultata bilo potrebno osigurati statističko praćenje istih. Sukladno navedenom, uslijedilo bi dubinska analiza svih mogućnosti koje bi osigurala i poticala konkurentnost te kontinuitet i razvoj obiteljskog obrtništva s tradicijom prenošenja obrtničkih vještina iz generacije na generaciju.

Kao jednu od početnih mogućnosti ističemo uvrštavanje bodovanja ovog kriterija „Obiteljsko obrtništvo s tradicijom“ u ocjenjivanje projektnih prijava Javnih poziva resornog ministarstva. Nakon osvrta na Javne natječaje koji su bili raspisani od strane MINPO-a u 2016. godini, sjednica je zaključena konstatacijom kako je od krucijalne važnosti za opstanak i razvoj obrtništva osmisliti mjere koje će izmijeniti činjenicu kako je obrt jedan od najopterećenijih oblika poslovanja u RH.

Ceh proizvodnog obrta HOK-a održao je 22. listopada svoju 8. sjednicu, na kojoj se raspravljalo o rezultatima projekta Poduzetnički impuls u 2014. godini.

Naime, i ove godine udio obrtnika među korisnicima kojima su dodijeljene potpore je vrlo mali i iznosi tek oko 10 posto ukupnog broja ostvarenih potpora.

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec ocijenio je da je osnovni uvjet koji su prijavitelji morali ostvariti - brzina prijave - nepovoljan te da je to u praksi dovelo do slučajeva da neki prijavitelji s kvalitetnim projektima nisu dobili priliku da im projekt bude ocijenjen. Zbog toga, kako je naveo, ključni kriterij kod odabira projekata treba biti kvaliteta projekta te broj radnih mjesta koja bi se otvorila u okviru projekta.

Predsjednik Ceha proizvodnog obrta Darko Mauša smatra da prevelika papirologija „pojede“ investiciju. Obrtnici potroše puno vremena za ispunjavanje natječajne dokumentacije, a šanse za dobivanje sredstava su male, kao i iznosi potpora. Također, smeta im što ne dobiju povratnu informaciju o neprihvaćanju prijave.

Na sjednici je gostovala predstavnica HAMAG BICRO-a Tamara Pavić, koja je ukratko iznijela pregled najčešćih grešaka uočenih kod ocjenjivanja prijava obrtnika na natječaj. To su, prije svega, greške uočene u prvoj fazi prijave, odnosno fazi administrativne provjere, a uočene su i poteškoće s prezentacijom projektnih ideja. Najavila je da će u 2015. godini 90 posto sredstava za potpore iz programa Poduzetnički impuls biti osigurano iz strukturnih fondova, a ne državnog proračuna, kao što je to bio slučaj do sada.

Na sjednici je bilo riječi i o Programu rada u 2015. godini. Članovi Ceha smatraju da se proizvodnom sektoru ne posvećuje dovoljno brige te da u Hrvatskoj još uvijek nedostaje bazna industrija na koju bi se vezali mali obrtnici. Neriješeni problemi koji se vuku godinama su naplata potraživanja i uvoz  repromaterijala loše kvalitete. Na sjednici je bilo riječi i o mogućnostima prijave na natječaj „Moja kreativna crta“ Zagrebačke banke i Hrvatske obrtničke komore.